Povjerenstvo za ocjenu arhitektonske uspješnosti

Nadležno upravno tijelo velikog grada u postupku izdavanja lokacijske dozvole pribavlja mišljenje povjerenstva za ocjenu arhitektonske uspješnosti idejnog projekta, osim u slučaju kada je izrađen na temelju prethodno provedenog natječaja.

Zakon o prostornom uređenju i gradnji, članak 108., stavak 4.

Ovo je jedino slovo zakona kojim se uspostavlja, određuje način rada, kriterija, kontrole i ostaloga vezano uz tzv. Povjerenstvo za lijepo. Na žalost ovaj stavak zakona odredio je mnoge stvari koje vjerojatno nisu bile niti na kraj pameti onima koji su pisali ovaj zakon. Iako sam već dugo planirao napisati osvrt na rad ovako zamišljenog povjerenstva i to od prvog javnog predstavljanja Povjerenstva za ocjenu arhitektonske uspješnosti grada Osijeka, a kasnije nakon svojeg prvog susreta sa radom povjerenstva, direktan povod ove kritike je članak pod naslovom Povjerenstvo za lijepo odbilo petinu predloženih projekata objavljen 22.9.2009. godine u Glasu Slavonije.

U članku se navodi da je Povjerenstvo razmotrilo 194 projekta na području Osijeka, od toga je pozitivno mišljenje dobilo njih 153, negativno ih je ocijenjeno 37, a nekoliko je u doradi ili Povjerenstvo nije nadležno. Ovo je zapravo najjednostavniji sažetak tragedije koja stoji iza članka 108, stavka 4. Naime, bez ikakvih smjernica, kriterija, propisanih pravila, odredbi, kako god hoćete, te naravno bez ikakve kontrole rada povjerenstva onemogućena je gradnja 37 građevina. Ne mogu komentirati kvalitetu ovih 37 zgrada jer ih nisam vidio, ali nitko ne bi smio zabranjivati gradnju građevina po nekakvim subjektivnim i maglovitim kriterijima koji, osim naravno povjerenstvu, nikome drugome nisu jasni. Zaustavljanje procedure za projekt koji je izrađen u skladu sa svim zakonima, pravilnicima, propisima, prostornim planovima, pa na kraju i pravilima struke (tko nam je kriv što su nam pravila struke jadna!?) je zapravo protuzakonito. Žao mi je što do sada nitko zbog ovoga koliko je meni poznato nije pisao žalbe Ministarstvu niti podigao tužbu pred Upravnim sudom jer sam uvjeren da bi time došao i kraj povjerenstva kakvog poznajemo.

“Uvriježeno je mišljenje da mi ocjenjujemo samo vanjsku estetiku projekta, no mi gledamo sve ono što čini arhitektonsku uspješnost – izgled, funkcionalno rješenje, tehničke elemente, urbanističko-arhitektonski koncept idejnog projekta te doprinos unapređenju stanja na lokaciji. Imamo pravo ocijeniti i kvalitetu tlocrtnog rješenja, odnosno interijera.” kažu iz povjerenstva. Bio bih bezobrazan kada bih sada prepisao sve primjedbe koje sam od povjerenstva dobio na svoj projekt, koji je usput rečeno prošao povjerenstvo. Pa ću samo postaviti pitanje gdje je propisano što to čini arhitektonsku uspješnost? Da li je arhitektonska uspješnost univerzalna, odnosno da li je svugdje i za sve ista? Tko je tolika moralna i stručna vertikala da može odrediti što je arhitektonski uspješno, a što nije? U prethodnom postu pisao sam o tome kako se napokon Ministarstvo oglasilo i reklo što je sadržaj idejnog projekta, a ono što je povjerenstvo sve tražilo svakako nije u skladu sa time. Nadalje kriteriji za ocjenjivanje arhitektonske uspješnosti prezentirani su samo na javnom predstavljanju povjerenstva i nisu javno dostupni (ispravite me ako griješim). Neki od kriterija potpuno su subjektivni (izgled, boja, materijali, kvaliteta tlocrtnog rješenja, odnosno interijera), dok su drugi u najmanju ruku dvojbeni (orijentacija). Također nisu propisani niti uvjeti koje trebaju ispunjavati članovi povjerenstva. Da li su to možda do sada isprojektirani BRP-i, broj nagrada, veliki broj arhitektonski uspješnih projekata ili nedostatak neuspješnih? Ja se osobno i mogu složiti da je povjerenstvo sastavljeno od najboljih mogućih članova ali nedostatak kriterija kako pri izboru tako i pri ocjenjivanju ne daje mu kredibilitet.

I kao uvijek šećer na kraju: “Od 194 predmeta, za samo njih deset u izradi su sudjelovale kolege iz Povjerenstva. Kada odlučujemo o takvom projektu, kolega koji je sudjelovao u njegovoj izradi, mora izići iz prostorije. Nema sukoba interesa.” 😀 Hajde, slobodno mi recite, jesam li ja blesav ili i vama ovo čudno zvuči? Imam neki osjećaj da kod nas ljudi ne bi prepoznali sukob interesa ni da im upadne u oko. Trebam li uopće ovo komentirati? Otići ću malo šire od ove stručne teme i reći da kada uzmem bilo koje dnevne novine dobijem dojam da je sukob interesa u našoj državi nešto strašno, ali i imaginarno. Ljudi ga se boje, ali i uživaju u njemu. On je kao baba roga, plašite djecu njime mada zapravo nikada i nigdje ne postoji.

Želim još samo izraziti žaljenje što je u ime dobre namjere učinjena velika šteta. Dobra namjera je u tome što je povjerenstvo pokušalo zaustaviti apsolutno podivljalu nakaradnu stambenu gradnju koja se u Osijeku najgore očituje na Strossmayerovoj i Divaltovoj ulici, međutim na krivi način. Zakoni, pravilnici, propisi i na kraju GUP su instrument kojim se propisuju uvjeti i načini gradnje, a ne subjektivni kriteriji. Postoji puno pravilnika koje bi trebalo donijeti, neki bi opet trebali postati minimalni propisani uvjeti, dok bi njih dosta svakako trebalo i ukinuti. Ali ono što je trebalo prvo učiniti je promijeniti GUP grada Osijeka kojim je dozvoljena ova, recimo to tako, arhitektonski neuspješna gradnja. Upravo su u tijeku izmjene GUP-a i mogu samo žalosno konstatirati da nema gotovo nikakvih promjena na bolje. A štetu koja je počinjena najbolje bi bilo izraziti u kunama koje nisu uplaćene u komunalni i vodni doprinos i poslovima koji su zbog toga stali. Neću špekulirati koliki je to iznos, ali da vam samo malo probudim maštu sa doprinosima: 37 projekata x GBP (400-∞ m²) x prosječna visina (cca 3 m) x doprinos (45-90 kn + 7,5-42 kn)!

I na kraju krajeva mislim da je apsolutno pravo svakog pojedinca da živi u najružnijoj kući u gradu. To bih pravo, naravno samo ako je sve izgrađeno u skladu sa zakonima i propisanim normama, izjednačio sa slobodom govora. Pravo na najružniju zgradu samim time smatram zaštićeno i Ustavom Republike Hrvatske. Pokušati spriječiti takvo nešto strašno je opasno. Usporedio bih to sa progonom vještica, paljenjem knjiga i zatvaranjem novinara. Ja mogu sebi dozvoliti da izrazim stav o uspješnosti neke zgrade, međutim smznem se od pomisli da se zbog mog subjektivnog stava neka zgrada ne smije izgraditi.

2 komentara

  1. Goran upisao/la:
    04. 11, 2009.

    Amen!

  2. snježana upisao/la:
    05. 2, 2010.

    A kada ćete se sjetiti gospodo i Splita lipa grada ili to neka rješavaju tajkuni Dalmacije i pune i dalje svoje konto račune.P.S.molim vas koji je vaš e-mail??mislim “POVJERENSTVO ZA LIJEPO”a da na brzinu dođete i vidite tu ljepotu u samom centru grada(blokovska)izgradnja od koje ćemo DOSLOVNO ostati bez zraka i sunca,a o ispušnim plinovima garaža(3 kata)da ne pričamo,ali to je rekla struka da je O.K.a mi koji ostajemo da živimo NEK I UMREMO,jer biznis je biznis,ma mi nisu jasni ti koji će kupit stanove u toj RUPI!!!!??????

Komentiraj